Te Tai Hauāuru

Ngā manu kōrero o te Tai Hauāuru.

Whakaahua matua: Te Tai Hauāuru mai i te mahere whenua Te Ika-a-Māui map [he kapomata]. I tīkina ake i te pae tukutuku o Toitū Te Whenua Land Information New Zealand, i te tau 2025.

Mai i te maunga tītōhea ki te muka nā te taura whiri o Hinengākau, titiro, whakarongo ki ngā manu kōrero o te uru.

E mōhio whānuitia ana te whakahua motuhake o te ‘wh’ me te ‘h’ o te rohe nei – heoi anō, ka rongohia e tātou he rerekē tēnei āhuatanga i tēnā pito, i tēnā pito o te rohe. Hei ētahi, kei te noho tonu mai te oro ‘wh’ ki ētahi kupu noa iho, hei ētahi, he rite tonu te whakahua.

Ka rangona hoki ētahi o ngā kupu motuhake o te takiwā, arā, ‘whaene’ me ‘pahake.’

Te Huirangi Eruera Waikerepuru (1929–2020): He Reo Whaimana

Te Huirangi e kōrero ana i te whakarewatanga o Whakaata Māori i te tau 2004 [he kapomata]. Nā te atawhai o Whakaata Māori.

Iwi: Ngāti Ruanui; Ngāpuhi

Hapū: Hāmua, Hāpōtiki

E hia kē ngā kaupapa whakarauora reo i kōkirihia e Te Huirangi (Huirangi) i tōna wā. Nā reira i hau ai tana rongo ki te motu whānui, otirā ki te ao, hei oranga mō te reo Māori.

I te tau 1985, kāore anō te reo Māori kia whaimana i raro i ngā ture o Aotearoa, ā, ka whakahuatia e Huirangi te take me mana ai. Nāwai rā i whakamanahia te reo Māori e te Māori Language Act 1987.

Whakarongo ki a Huirangi e kōrero ana mō ngā kaupapa whakarauora reo i kawe ai rātou ko te rōpū o Ngā Kaiwhakapūmau i te Reo.

Hei tīmatanga

Te whakatūnga o te teihana reo irirangi Māori tuatahi o Aotearoa, arā ko Te Reo o Pōneke – he tūāpapa hirahira tēnei e hoki mai ai tō tātou reo Māori. I konei ka tupu anō te hiahia a te iwi kia hono ngā hapori, kia whakarauora i te reo, ā, kia kawe te reo Māori ki te motu, ki ō tātou whare hoki.

He taonga te reo

Ko ngā pānga o te noho mana kore o te reo Māori i roto i ngā ture o Aotearoa. Te whakatakoto take ki mua i te aroaro o Te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi e kī ana me whakamana te reo Māori hei reo ōkawa i Aotearoa.

Whakarongo ki ngā kōrero a Huirangi e tautoko ana i te whakaaro nei.

Tērā pōhēhē tērā

I ngā rā o mua, i kīia ai, kāore he painga o te reo Māori, engari ko tā Huirangi, kia ora ai te iwi Māori me whakarauora te reo Māori ka tika! Nāna te wero i whakatakoto e kī ana, he taonga tuku iho te reo, ā, he mea nui hei oranga mō te iwi Māori.

Whakarongo ki te katoa o te taonga ki konei

Tohutoro: 49900

Tau: 1985

Whakamihi: RNZ; Waikerepuru, Te Huirangi

Mita ā-iwi:

● te whakahua o te ‘h’, hei tā tana iwi

● he kaha ki te whakamahi i te kupu ‘na’ hei hono i ngā rerenga kōrero hāngai.

Ngā kupu me ngā kīanga ka rangona i ngā kaponga orooro:

● ia wā, ia wā o te rā

● ia rā, ia rā, ia rā

● kua kore e āwhinatia

● kia taurite te mana

● kāore hoki he painga

● mā te hoki rawa mai o tō tātou reo

● i ora ai rātou mō ngā mano tau

Kupu mino

● taraipunara

● Pōneke

Rangitihi Rangiwaiata (John / Hone) Tahuparae (1939–2008): He Whakatuwheratanga

Tokorua ngā kaimahi o Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi i te kōhanga reo i Waiwhetū. He whakaahua nā John Nicholson. Dominion Post (niupepa): Tohutoro EP/1985/2942/15-F. Alexander Turnbull Library, Wellington, New Zealand. /records/23028978

Iwi: Te Āti Haunui-a-Pāpārangi, Ngāti Tūwharetoa, Te Arawa, Ngāti Maniapoto, Ngāti Maru Kopiri, Te Āti Awa, Ngāti Ruanui, Ngā Rauru, Ngāti Apa, Rangitāne

He pūkenga, he rangatira, he kaiārahi a John Tahuparae i te ao Māori me te ao Pākehā. Ko ia hoki hei kanohi kaumātua Māori i te Whare Pāremata i tōna wā.

Nāna a Rangataua o Aotearoa Māori Martial Arts, a Cultural Crafts Association (ROA) hoki i whakatū, waihoki te whakaheke werawera mō te oranga o Ngāi Māori i te ao hurihuri.

He korokoro tūī

I te tau 1982, i whakatuwherangia te kōhanga reo tuatahi ki Wainuiomata, arā, ko Pukeatua Kōhanga Reo. Nā reira i para ai te huarahi kia whakatūria e hia kē nei ngā kōhanga reo puta noa i te motu. I taua huinga, ka pāohotia e John Tahuparae tana reo rōreka hei whakamihi, hei whakamana i te nui me te rahi o tēnā iwi, o tēnā marae, huri noa i te motu.

He reo pōwhiri

He reo mātanga te reo e tuitui, e whakakotahi ai te iwi i runga i te kaupapa o te rā. Ko John tērā e whakatinana ana i te toi o te kupu i roto i tēnei kaponga.

He manu tīoriori

Ka wāhia e John he mōteatea hei kīnaki mō tana kōrero – hei tohu ki a tātou, e haere tahi ana te reo Māori me ngā waiata, ka mutu he mahi e whakamana ai i ngā kōrero kua kōrerotia.

Whakarongo ki te katoa o te taonga ki konei

Tohutoro: 49271

Tau: 1982

Whakamihi: RNZ; Tahuparae, John

Mita ā-iwi:

● Te whakahuatanga motuhake o ngā wh me ngā h.

● Ka huri āmio tana mihimihi ki ngā iwi o te motu, ka whakahuatia ngā marae, ngā maunga, ngā taonga waiho iho katoa.

● Ka kuhu ngā whakataukī ki ana kōrero, ‘he manu tuitui te kōmako’.

● he tauparapara te āhua o ana kōrero katoa, kāore e kōrerotia noatia.

Ngā kupu me ngā kīanga ka rangona i ngā kaponga orooro:

● pūreirei.

● mana motuhake mō te Māoritanga.

● ‘... ka hoki taku aro ka hoki mai ki taku pae maunga’ i te mutunga o tana huri rauna i te motu.

Rangiahuta Alan Herewini Ruka Broughton [Ruka] (1940 – 1986): “Ngaa Rauru Kii Tahi”

Ruka Broughton. Tapuaka – Heritage & Archive Collection ref: vusc00002.

Iwi: Ngaa Rauru Kiitah

He tohunga, he pirihi mihinare, he kaiako whare wānanga hoki a Ruka. I whānau mai ia i Whanganui, i kuraina ia ki Te Kura ki Pākaraka, ki Ngā Kāreti o Whanganui me Te Kura o Te Aute.

Ka moe i a Mere Broughton, tokorima ā rāua tamariki. Ka moe i a Dolly Sadie Matewhiu Pene, tokorua ā rāua tamariki.

Me mihi, ka tika

Ka mihia e Ruka ngā tāngata e whakarongo mai ana i roto i ō rātou kāinga, ka kī ake, he maha ērā hei whakahua, ā, ka huri ki ngā aituā, ki ngā mate – ka mihia rātou. Kāore e whakahuatia te katoa, nā te maha. Heoi anō, ka tika me mihi atu ki a rātou i runga i tēnei āhuatanga o te whaikōrero.

Me pēhea e ora ai te reo?

Ki tā Ruka, ki te kore e riro māna te reo e kōrero i roto tonu i tana whare, e kore hoki te reo e ora.

Ka patua te reo

E hia kē nei ngā take kei te patua tonutia te reo, ā, ka whakahuatia e Ruka te wāhanga ki ngā mātua e mōhio ana ki te kōrero Māori. Ko tāna, mā te kōrero ka ora te reo.

Ka hoki anō pea ngā whakaaro o ngā mātua ki te wā i a rātou i te kura, i konā ka rongo anō i te weri i pā ki a rātou, ka patua rātou e ō rātou kaiako.

Whakarongo ki te katoa o te taonga ki konei

Tohutoro: 43939

Tau: 1982

Whakamihi: RNZ; Broughton, Ruka

Mita ā-iwi:

● te whakahua o te ‘h’, hei tā tana iwi

Ngā kupu me ngā kīanga ka rangona i ngā kaponga orooro:

● e ngā whakahuahuatanga maha

● ō tātou aituā mahamaha noa iho

● ko au, he mea kōrero Māori

● ki te kore hoki au e kōrero Māori atu

● me pēhea hoki e ora ai i roto i tōku whare

● kei rātou kē te reo

● ko rātou kē kei te patu i te reo

● kua hoki anō ō rātou whakaaro …

● pahake

● e patua ana rātou i te kura

● kua haere tonu taua weri rā

● kua mārō hoki tā rātou haere

● kātahi anō ka takataka mai i te kōpū

● whaene

● ko te tino tohungatanga o te reo

Taranaki Reo 1995 – Waka Huia

Tohutoro: TZP164559. Tau: 1995. Whakamihi: TVNZ.

He mea nui te mau ki te reo o ngā kaumātua i ngā tau 1990 – ināianei kua ngaro rātou i te tirohanga kanohi. I mau i te hōtaka nei te reka o ō rātou reo me ā rātou kōrero. E rua pea ngā take nui ka kitea. Ko tētahi, ko ngā whakaaro o ngā kaumātua nei ki te reo o nāianei, kua āhua rerekē, e kore pea e māramatia.

Ko tētahi anō o ngā take, ko ētahi kōrero, waiata hoki i tētahi tangihanga i te tonga o Taranaki, ki konei kitea ai, rangona ai ngā kōrero me ngā tikanga motuhake o te iwi nei.

Tokorua ngā kaikōrero kei tēnei whakaaturanga, he rangatahi. Ko Tengaruru Wineera rāua ko Ruta Broughton.

He kōrero mō Ruta

Nō Rauru Kī Tahi, me Ngāti Maika. Ko Ototoka te awa. Ko Pākaraka te pā. Ko Te Whānau Pani Tuatoru te whare.

Te pepeha o Te Ngaruru

“He uri ahau heke mai ai i ngā kāwai o Taranaki maunga.

Ko Tāngahoe te wai tuku kiri o ngā mātua tūpuna.

Ko Hāmua te pā whakaruru, ko Hāpōtiki te pā tū whakarae.

Ko Taiporohēnui te papa kāinga.

Ko Tengaruru ahau.

Ko Tāngahoe te awa.

Ko Aotea te waka”.

He reo kē te reo o Taranaki

Ka kōrero a Tengaruru mō te korenga o te reo o Taranaki i te whare wānanga. Ka rongo kē i ngā reo o ētahi atu iwi, ā, ka mau aua reo ki te hinengaro, i te mea koirā te reo kei te rangona, kei te kōrerotia.

Te nuku ki waho o Taranaki

Ka whakautua te pātai, he aha koutou i haere mai ai ki Waikato ki te ako i te reo?

Ko tā Tengaruru, mātua rā ko te ako i te reo. He take anō tā Ruta, arā, kāore he tūranga mahi i te kāinga, nā reira, me haere ki wāhi kē whiwhi mahi ai hei hoko pata, parāoa hoki.

Ka ngaro atu rātou

Ka mokemoke a Ruta i te ngaronga o ngā pahake ki te pō. Nā tana kuia ia i morimori, ā, kua mate hoki ia. Nā reira, ko te rirongo o ngā kaumātua tētahi tino āwangawanga ōna mō te oranga o te reo Māori.

Mita ā-iwi:

● he kaha te whakahua i te ‘h’ hei tā Taranaki whakahua i ‘whānau,’ ‘mahi,’ ‘he aha,’ ‘hoki,’ ‘wānanga’

Ngā kupu me ngā kīanga ka rangona i ngā kaponga orooro:

● pahake

● morimori

● a ia