Black and white photo of the cast of 'Te Kooti Trail' on location.

Te Kohinga Taonga Māori

Tūhuratia ngā taonga Māori kei Ngā Taonga e pā ana ki ngā momo tūāhuatanga katoa o te ao Māori kei te kohinga o Ngā Taonga, e kīia nei nō ‘Te Kohinga Taonga Māori’.

Kei roto i ‘Te Kohinga Taonga Māori ko ngā momo mau kiriata me ngā hopunga orooro nō Aotearoa whānui e kapi ana i ngā momo kaupapa, ngā takunetanga, ngā take, tae atu ki ngā pūranga o te karanga, o te whaikōrero, o ngā kōrero tuku iho ā-iwi, ā-hapū hoki, ngā pōwhiri, ngā marae, ngā kapa haka, ngā takunetanga Tiriti (mai i te 1913), whakaaturanga raranga, tukutuku, whakairo me ētahi atu kaupapa.

Hero image: The cast from 'Te Kooti Trail'.

Image from 'The Spirits and Times will Teach', Tangata Whenua.

'The Spirits and Times will Teach', Tangata Whenua - Mai i te mauī ki te katau: Tuaiwa Hautai Eva Rickard (Tainui Āwhiro), rātou ko Herepō Rongo (Tainui Āwhiro), ko Michael King. (Pacific Films, 1974)

Te Pūtakenga Mai

I tīmata Te Kohinga Taonga Māori i te tīmatanga o ngā tau 1980, i te rironga i te Film Archive i ngā kiriata o Hēmi Makitānara kāore anō kia ētitiahia, he mea mahi i ngā tau 1920 mō Te Whare Pupuri Taonga o Te Tominiana o Aotearoa.

I haere tahi a Makitānara rātou ko Tā Āpirana Ngata, ko Te Rangi Hīroa ki Tūranganui-a-Kiwa, te Tairāwhiti, Rotorua, Ruatāhuna me te awa o Whanganui. I whakaahuatia ngā whānau, hapū, iwi hoki e ia e toru tekau tau ki mua i ngā panonitanga nā te nohoanga tāone o Ngāi Māori.

E kikī ana Te Kohinga Taonga Māori i ngā momo kaupapa maha pērā:

  • Te ao pāpāho
  • Te ao mātauranga
  • Kāwanatanga
  • Hītori
  • Hangarau
  • Ture
  • Toi
  • Rongoā
  • Whaikōrero/Karanga
  • Te Tiriti
  • Pūtaiao
  • Hākinakina
  • Whakatairanga
Still from 'Te Rua'.

He whakaahua nā Te Rua - Kei te Kohinga Tuhituhinga o Ngā Taonga tēnei whakaahua e takoto ana, otirā, nō te kohinga whānui tonu o Jonathan Dennis. (Barry Barclay, 1991)

Tirohia Etahi o ngā Taonga Ataata-Rongo mai i te Kohinga Taonga Māori:

Kāore pea he kohinga i tua atu i a Ngā Taonga Kōrero mō te hopu reo o mua. Ko ngā waiata, ko ngā haka hoki tēnā.
Turangawaewae marae, Ngaruawahia, Waikato.
He kōrero mō Te Reo Māori e rere ana ki te reo irirangi i ngā aratuku me ngā kaihāpai i taua mahi.
Microphone against a wooden Māori carving.
He kohinga uiui ā-reo irirangi ki ngā wāhine Māori i whakapāhotia hei tohu i te Tau Whakanui i ngā Iwi Taketake o te Ao Whānui me te rautau mai i te Pōti Wāhine.
Ka whakatairangatia ngā whaikōrero, ngā waiata, ngā haka hoki ki te Ope Taua 28 (Māori) i tā rātou hokinga mai ki Pōneke i te tau 1946.
Kei tēnei pakipūmeka (45 miniti tōna roanga) ngā tino kōrero o te motu i ngā taonga ataata-rongo.

26 August 2022

Ngā Taonga Tuku Iho is a five-part online series about the practice of archiving taonga Māori.
Mai and Khali select a videotape from the vault.

23 June 2022

Ia tau ka tirohia e Ngā Taonga tōna kohinga taonga, ā, ka whakaputangia tētehi whakaaturanga hāngai hei whakanui i a Matariki.
Matariki night sky

5 February 2015

Sir Apirana Ngata (Ngāti Porou) delivered a strong message to Pākehā New Zealand when he spoke at the 1940 Treaty Centennial celebrations at Waitangi.
Apirana Turupa Ngata leading a haka at the 1940 centennial celebrations at Waitangi.